Primao 11 godina veću penziju, Fondu PIO mora da vrati 155 hiljada eura

 Primao 11 godina veću penziju, Fondu PIO mora da vrati 155 hiljada eura

Donošenjem ovih rješenja je, kako se navodi, prestao pravni osnov za isplatu penzija u ovom iznosu, pa je zaključeno da se penzioner time neosnovano obogatio shodno Zakonu o obligacionim odnosima, koji propisuje da obaveza naknade vrijednosti nastaje i kada se nešto primi s obzirom na osnov koji je prestao ili se nije ostvario. Isti zakon propisuje da kada je neki dio imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnov u nekom pravnom poslu, ili u zakonu, sticalac je dužan da ga vrati.

„S obzirom da je tuženi bio nesavjestan sticalac, odnosno da je znao ili morao znati da mu je za period obuhvaćen tužbom isplaćivan iznos penzije u desetostruko većem iznosu nego što mu pripada, tužiocu pripada kamata, a rok zastarjelosti je deset godina u skladu sa odredbama čl. 381 ZOO“, tvrdili su iz Fonda PIO.

Međutim, sud je odbio da Fondu dosudi kamate u iznosu od 61,8 hiljada eura navodeći da je penzioner postao nesavjestan od momenta podnošenja tužbe za povraćaj sredstava, a ne od momenta kada je stekao imovinu bez pravnog osnova. Utvrđeno je da je nastupila zastarjelost potraživanja za period od 2007. do februara 2009. godine, pa je obavezan da umjesto 171,1 hiljadu vrati 155,5 hiljada eura.

Njegov advokat je tvrdio da penzioner nijednom svojom radnjom nije doprinio da mu se penzija isplaćuje u ovolikom iznosu, već je novac isplaćivan u visini koju je utvrdio sam Fond.

„Period od deset i više godina nije mali, tužilac je u svako doba mogao da izvrši provjeru i reviziju donijetih rješenja i da donese zakonito rješenje. To dalje znači da za nastalu štetu nije odgovoran samo tuženi, već i tužilac koji je donio takva rješenja na osnovu kojih je uplaćivao invalidsku penziju na žiro račun tuženog“, tvrdio je advokat.

Ko je krivac?

U žalbi na ovu presudu Višem sudu u Bijelom Polju, advokat je postavio pitanje ko je krivac za pogrešno donijeta rješenja o pravu i visini penzije koja je isplaćivana do kraja juna 2018. godine, navodeći da one nijesu plaćane bez pravnog osnova, već na osnovu rješenja tužioca.

Smatra neprihvatljivim da penzioner plaća tuđe greške, a da Fond PIO ne snosi nikakve posljedice, tim prije što tuženi nijednog momenta nije sumnjao u regularnost donijetih rješenja. Ipak, sud je ove navode ocijenio neosnovanim i potvrdio prvostepenu presudu pljevaljskog suda.

Saglasan sa stavovima sudova bio je i Vrhovni sud, koji je, kao neosnovanu, prije 20 dana odbio reviziju advokata penzionera.

„Pravilno rezonuju nižestepeni sudovi da je tuženi u potpunosti bio nesavjestan, jer je znao ili morao znati da iznos koji je utvrđen kao osnovica za isplatu invalidske penzije višestruko prevazilazi iznos koji je primao na ime zarade. Neprihvatljivi su navodi revizije da tuženi ni jednom svojom radnjom nije mogao uticati na donošenje rješenja koje je donio tužilac, te da on nije skrivio nastalu štetu, zbog čega nema obavezu ni da je naknadi tužiocu“, zaključuje se u odluci Vrhovnog suda. 

Odgovor Fonda PIO

Iz Fonda PIO do objave teksta Pobjeda nije uspjela da dobije odgovore na koji način je moglo doći do ovakvog propusta, te da li je neko radi toga odgovarao, ali ni njihov stav o tome da li postoji realna mogućnost da se u ovom slučaju naplate.

Rečeno je da će odgovore na ova i druga pitanja dobiti iduće sedmice.

Avatar

Dubravka Perović

Pročitajte još